Poslušajte Skrjabinov Preludij op. 11 br. 21 u izvedbi pijanista Harija Guseka
Hrvatsko društvo
ALEKSANDAR SKRJABIN
Poslušajte Skrjabinov Preludij op. 11 br. 21 u izvedbi pijanista Harija Guseka
Dobrodošli!
Grupa smo entuzijasta koja se od 2019. bavi promicanjem umjetnosti slavnoga ruskog skladatelja i pijanista Aleksandra Nikolajeviča Skrjabina (Moskva, 6. siječnja 1872. – Moskva, 27. travnja 1915.). Skrjabin je poznat po visoko lirskom tonskom jeziku inspiriranom glazbom Frédérica Chopina. Njegove gipke harmonijske strukture obiluju kromatikom obilježavajući mu gotovo sve skladbe mističnim i ekstatičnim ugođajima. Zastupao je tezu o katarzičkoj moći glazbe i ideju o panteističkoj sintezi svih umjetnosti. Može ga se smatrati primarnom figurom ruskoga glazbenog simbolizma i navjestiteljem serijalizma. U cilju popularizacije i slavljenja Skrjabina, skrjabinizma i skrjabinista organiziramo koncerte, predavanja i druga kulturna događanja na koja je ulazak slobodan. Svatko može doprinijeti radu Društva – postanite našim aktivnim članom ili nam budite publika i uživajte u našem programu!
Dobrodošli!
Grupa smo entuzijasta koja se od 2019. bavi promicanjem umjetnosti slavnoga ruskog skladatelja i pijanista Aleksandra Nikolajeviča Skrjabina (Moskva, 6. siječnja 1872. – Moskva, 27. travnja 1915.). Skrjabin je poznat po visoko lirskom tonskom jeziku inspiriranom glazbom Frédérica Chopina. Njegove gipke harmonijske strukture obiluju kromatikom obilježavajući mu gotovo sve skladbe mističnim i ekstatičnim ugođajima. Zastupao je tezu o katarzičkoj moći glazbe i ideju o panteističkoj sintezi svih umjetnosti. Može ga se smatrati primarnom figurom ruskoga glazbenog simbolizma i navjestiteljem serijalizma. U cilju popularizacije i slavljenja Skrjabina, skrjabinizma i skrjabinista organiziramo koncerte, predavanja i druga kulturna događanja na koja je ulazak slobodan. Svatko može doprinijeti radu Društva – postanite našim aktivnim članom ili nam budite publika i uživajte u našem programu!
PORTRET SKRJABINA
Pijanistica Sabrina Zelić, ujedno profesorica na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, izdala je novi album. Na izdanju se nalaze 24 Preludija, op. 11, Deveta sonata, op. 68 br. 9 i Dvije poeme, op. 32 Aleksandra Skrjabina te „Hommage S“ Vjekoslava Nježića, nadahnut Skrjabinovom glazbom. Osim što donosi svojevrsni portret Aleksandra Skrjabina, ovaj album je i glazbeni portret Sabrine Zelić, njezina poimanja umjetnosti te onoga što je iz njezine perspektive i umjetničkog iskustva najvažnije u umjetnosti. Čestitamo Sabrini na krasnom doprinosu promicanju skladatelja Aleksandra Skrjabina, čije ime nosi naše Društvo. Izdavač je Croatia Records.
IN MEMORIAM
S velikom tugom objavljujemo da je u 76. godini preminuo dr.sc. Aleksandar Serafimovič Skrjabin, poznat po predanosti istraživanju i predstavljanju muzičke ostavštine svoga slavnog pretka. Na njegovu je inicijativu osnovano naše Društvo te nam je kao počasni predsjednik pružao trajnu potporu. Opraštamo se s neizmjernom zahvalnošću. Počivao u miru.
PARTNER: SKRJABINOV MUZEJ
Zahvaljujemo Memorijalnom muzeju A. N. Skrjabina iz Moskve na prijateljstvu, podršci te arhivskima Skrjabinovim fotografijama. Na poveznici je pismo Muzeja pročitano na Osnivačkoj skupštini našeg Društva – sretni smo zbog dosadašnje suradnje i veselimo se budućima zajedničkim projektima!
PUBLIKACIJE
Autorska djela naših članova o Skrjabinu i srodnim temama
Prijevod knjige Igora Belze o Skrjabinu na hrvatski
Knjigu Igora Belze„Aleksandar Nikolajevič Skrjabin“ s ruskog je na hrvatski prevela i objavila izdavačka kuća Mala zvona
Knjiga „Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost“
Prva knjiga u Hrvatskoj o Skrjabinu; podnaslov: Kromatske fantazije skladatelja A. Skrjabina, slikara A. Javljenskoga i pijanista I. Pogorelića
Kako sam upoznao Aleksandra Serafimoviča Skrjabina
Prof. Božo Kovačević, bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji, piše o svojem prijateljstvu sa Skrjabinovim potomkom
Prijevod knjige Igora Belze o Skrjabinu na hrvatski
Knjigu Igora Belze„Aleksandar Nikolajevič Skrjabin“ s ruskog je na hrvatski prevela i objavila izdavačka kuća Mala zvona
Knjiga „Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost“
Prva knjiga u Hrvatskoj o Skrjabinu; podnaslov: Kromatske fantazije skladatelja A. Skrjabina, slikara A. Javljenskoga i pijanista I. Pogorelića
Kako sam upoznao Aleksandra Serafimoviča Skrjabina
Prof. Božo Kovačević, bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji, piše o svojem prijateljstvu sa Skrjabinovim potomkom
Valerij Kastelski i Skrjabinova 7. sonata
Ruben Dalibaltayan o Skrjabinu i svojem profesoru Valeriju Kastelskom, jednom od najvećih ruskih pijanista i pedagoga druge polovice 20. stoljeća