Prijevod s ruskoga: knjiga Igora Belze o Skrjabinu
Aleksandar Skrjabin za klavirom (fotografija: © Memorijalni muzej A. N. Skrjabina, Moskva)
Piše: prof. dr.art. Veljko Glodić
stu 27, 2023
Prijevod knjige iniciralo je Hrvatsko društvo „Aleksandar Skrjabin“
Aleksandar Nikolajevič Skrjabin (1872. – 1915.) pripada nekolicini skladatelja u povijesti glazbe koji su svojim djelima dosegnuli univerzalnu svjetsku važnost; i u hrvatskoj glazbi Skrjabin je ostavio neizbrisiv trag utječući na razvoj mnogih skladatelja. Njegov glazbeni izričaj baštini europski modernizam, impresionizam, ekspresionizam, ali i specifične harmonijske i skladateljske postupke kojima su se služili njegovi ruski suvremenici – to su osnove na kojima Skrjabin gradi vlastiti originalan stil. Ova biografija iz pera uglednog ruskog muzikologa Igora Belze, prvi put objavljena 1983., prikazuje skladateljev život i djelo temeljeći se na autentičnim dokumentima, poglavito iz građe Memorijalnog muzeja Aleksandra Nikolajeviča Skrjabina u Moskvi. Ta građa uključuje skladateljevu korespondenciju, zapise suvremenika, kritike, partiture. U pripovijest o Skrjabinovu životu Belza unosi i analize njegovih najznačajnijih djela na način koji može biti zanimljiv ne samo glazbenim stručnjacima nego i široj publici. Skrjabinova osebujna osobnost razvijala se kroz mnoga duhovna i emocionalna previranja, o čemu u ovoj knjizi svjedoče njegovi najbliži prijatelji – među njima su i glazbeni velikani poput Rahmanjinova, Rimski-Korsakova, Ljadova i Safonova Skrjabinovu užem krugu pripada i niz drugih umjetničkih osobnosti iz pokreta „rusko srebrno doba” različitih svjetonazora, u rasponu od pristalica misticizma i esteticizma pa do onih pod utjecajem Marxove i Nietzscheove filozofije, ili pak teozofije Helene Blavatsky i Steinerove antropozofije. Pod utjecajem toga duhovnog ozračja Skrjabin razvija svoje osebujne poglede na umjetnost i svrhu ljudskog postojanja koji se utjelovljuju i u njegovoj glazbi.
Ova biografija iz pera uglednog ruskog muzikologa Igora Belze, prvi put objavljena 1983., prikazuje skladateljev život i djelo temeljeći se na autentičnim dokumentima, poglavito iz građe Memorijalnog muzeja Aleksandra Nikolajeviča Skrjabina u Moskvi
Izdavačka kuća Mala zvona
Knjigu je u prijevodu Magdalene Marije Meašić objavila izdavačka kuća Mala zvona (Zagreb, 2023.) a predstavljena je 24. studenoga 2023. u Koncertnoj dvorani Vaclav Huml na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. O knjizi su govorili prof. Ruben Dalibaltayan i urednica Sanja Lovrenčić, a iste su večeri odabrane Skrjabinove preludije za klavir izveli Stipe Prskalo, Jan Niković i Severin Filipović.
Knjiga je rezultat suradnje s Memorijalnim muzejom A. N. Skrjabina
Knjiga je rezultat suradnje s Memorijalnim muzejom A. N. Skrjabina
Izdavačka kuća Mala zvona
Knjigu je u prijevodu Magdalene Marije Meašić objavila izdavačka kuća Mala zvona (Zagreb, 2023.) a predstavljena je 24. studenoga 2023. u Koncertnoj dvorani Vaclav Huml na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. O knjizi su govorili prof. Ruben Dalibaltayan i urednica Sanja Lovrenčić, a iste su večeri odabrane Skrjabinove preludije za klavir izveli Stipe Prskalo, Jan Niković i Severin Filipović.
Možda će Vas također zanimati…
Knjiga „Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost“
Prva knjiga u Hrvatskoj o Skrjabinu; podnaslov: Kromatske fantazije skladatelja A. Skrjabina, slikara A. Javljenskoga i pijanista I. Pogorelića
Kako sam upoznao Aleksandra Serafimoviča Skrjabina
Prof. Božo Kovačević, bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji, piše o svojem prijateljstvu sa Skrjabinovim potomkom
Valerij Kastelski i Skrjabinova 7. sonata
Ruben Dalibaltayan o Skrjabinu i svojem profesoru Valeriju Kastelskom, jednom od najvećih ruskih pijanista i pedagoga druge polovice 20. stoljeća
Knjiga „Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost“
Prva knjiga u Hrvatskoj o Skrjabinu; podnaslov: Kromatske fantazije skladatelja A. Skrjabina, slikara A. Javljenskoga i pijanista I. Pogorelića
Kako sam upoznao Aleksandra Serafimoviča Skrjabina
Prof. Božo Kovačević, bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji, piše o svojem prijateljstvu sa Skrjabinovim potomkom
Valerij Kastelski i Skrjabinova 7. sonata
Ruben Dalibaltayan o Skrjabinu i svojem profesoru Valeriju Kastelskom, jednom od najvećih ruskih pijanista i pedagoga druge polovice 20. stoljeća
Putopis: Konferencija u Moskvi (2. dio)
Dr.art. Mirna Rudan Lisak o svojem izlaganju na konferenciji održanoj povodom obilježavanja 100. obljetnice osnutka Memorijalnog muzeja Aleksandra N. Skrjabina (Moskva, Rusija)