Promicanje Skrjabinove umjetnosti
U četvrtak, 14. studenoga 2019., na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu održana je Osnivačka skupština Hrvatskog društva „Aleksandar Skrjabin“. Naša je misija istraživati i promicati nasljeđe toga velikoga ruskoga modernističkog skladatelja i pijanista, tvorca jedne od najzanimljivijih ideja u svjetskoj glazbenoj kulturi 20 stoljeća. Tom prigodom također je izabrano predsjedništvo Društva – za predsjednika je izabran prof. Ruben Dalibaltayan, za potpredsjednika prof. dr.art. Veljko Glodić, za izvršnog direktora g. Krešimir Starčević i za tajnicu prof. Julia Gubajdullina (svi pijanisti). Istodobno su u počasno članstvo primljeni pojedinci koji su iznimno doprinijeli osnutku Društva, ali i popularizaciji Skrjabinove umjetnosti. Tako nam je iznimnu čast iskazao dr.sc. Aleksandar Serafimovič Skrjabin iz Moskve prihvativši status počasnog predsjednika (riječ je o Skrjabinovu potomku posvećenu istraživanju djela svoga velikog pretka), dok su počasno članstvo prihvatili g. Božo Kovačević (bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Moskvi) i dr.art. Mirna Rudan Lisak (autorica prve knjige u Hrvatskoj posvećene Skrjabinu). No, priča o tomu kako su se udružili ovi ljubitelji Skrjabinova djela, ne bi li zajedničkim snagama započeli rad na promicanju njegove umjetnosti, pokazuje da dinamika „kontrapunkta života“ često nimalo ne zaostaje za muzičkom dinamikom, jer mnogi od navedenih pojedinaca donedavno se nisu čak ni međusobno poznavali.
Kako smo nastali
Pogledajte govor koji je uz najavu predsjednika Skrjabinovog društva prof. Rubena Dalibaltayana, i potpredsjednika prof. dr.art. Veljka Glodića, na Osnivačkoj skupštini održala počasna članica dr.art. Mirna Rudan Lisak: doznat ćete kako se uspostavila kullturna suradnja na relaciji Zagreb-Moskva
Pismo Skrjabinova potomka
Gospodin Božo Kovačević, bivši veleposlanik RH u Moskvi, čita pismo svoga prijatelja dr.sc. Aleksandra Serafimoviča Skrjabina – Skrjabinova potomka posvećena promicanju umjetnosti svojega slavnog pretka u Rusiji i inozemstvu. Aleksandar Serafimovič počasni je predsjednik našeg Društva.
PARTNER: SKRJABINOV MUZEJ
Zahvaljujemo Memorijalnom muzeju A. N. Skrjabina iz Moskve na prijateljstvu, podršci te arhivskima Skrjabinovim fotografijama. Na poveznici je pismo Muzeja pročitano na Osnivačkoj skupštini novoosnovanog društva – sretni smo zbog dosadašnje suradnje i veselimo se budućima zajedničkim projektima!
UDRUŽILI SE KAKO BI UJEDINILI RAZLIČITOSTI I SNAGE
Kad je g. Božo Kovačević, dotadašnji saborski zastupnik i ministar u Vladi Republike Hrvatske, 2003. prihvatio biti imenovan veleposlanikom Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji, teško je mogao zamisliti da će ga ta nova stepenica u bogatoj političkoj karijeri dovesti do poznanstva, kulturne suradnje i, konačno, prijateljstva s g. Aleksandrom Serafimovičem Skrjabinom, potomkom slavnoga ruskog skladatelja, čiji se Memorijalni muzej nalazi upravo u Moskvi. Budući da je Aleksandar Serafimovič također predsjednik Skrjabinova fonda, u cilju izgradnje kulturnih mostova na relaciji Moskva-Zagreb, g. Kovačević i Aleksandar Serafimovič zajedničkim su snagama odlučili u Rusiji organizirati gostovanje zagrebačkog pijanista Veljka Glodića, znajući da on na repertoaru ima niz Skrjabinovih djela. Tako je prof. Glodić nastupio u Moskvi i Dzeržinsku, a kako je također napisao zanimljiv znanstveni rad naslovljen „Aleksandar Skrjabin i suvremenici iz Srednje Europe – Béla Bartók i Dora Pejačević“, u razdoblju od 2015. do 2016. rad mu je objavljen u više publikacija na ruskom jeziku. Nitko od ovih zaljubljenika u Skrjabinovo djelo tada nije znao da na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu gđa. Mirna Rudan Lisak, diplomirana arhitektica, 2010. upisuje doktorski studij na temu Skrjabinova mističnog akorda, da 2013. stječe titulu doktorice umjetnosti i već 2015. objavljuje knjigu „Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost: Kromatske fantazije skladatelja Aleksandra Skrjabina, slikara Alekseja Javljenskoga i pijanista Ive Pogorelića“. Naime, gđi. Rudan Lisak Skrjabin je najdraži skladatelj još od najranijeg djetinjstva, otkad se igrala pod klavirom svoje majke, pijanistice Tatjane Valić Rudan, a upravo joj je stjecanje titule doktorice umjetnosti trebalo omogućiti povratak njezinoj prvoj strasti: muzici. I doista je uspjela ostvariti karijerni zaokret zaposlivši se kao savjetnica u Uredu za kulturu Grada Zagreba, gdje se upoznala i sprijateljila s gđom. Ksenijom Pavlinić-Tomašegović iz Muzeja naivne umjetnosti koja je, pak, prijateljica gđe. Elizabete Lalevske, supruge g. Bože Kovačevića.
SKRJABINOV POTOMAK U ZAGREBU
Dobivši knjigu o Skrjabinu na dar, gospođe Pavlinić-Tomaševović i Lalevska oduševljeno su u roku od mjesec dana organizirale susret autorice i Skrjabinova potomka u „Maloj kavani“ na Trgu bana J. Jelačića u Zagrebu. Aleksandar Serafimovič bio je toliko iznenađen da je gđu. Rudan Lisak odmah preporučio Skrjabinovom muzeju kako bi se vidjelo postoji li mogućnost organizirati njezino predavanje o mističnom akordu. Nakon analize njezina rada, Skrjabinov je muzej autorici doista poslao poziv za izlaganje na konferenciji u Moskvi, organiziranoj u listopadu 2018. u povodu obilježavanja 100. obljetnice osnutka Muzeja. Bila je to ogromna radost i čast, a upravo je ovo gostovanje dodatno doprinijelo umrežavanju stručnjaka, umjetnika i profesionalaca dviju zemalja, pri čemu je poseban naglasak bio i ostao na vrijednosti dugoročnih kulturnih suradnji, koje su se za vrijeme konferencije trajno implementirale. Tako je već u svibnju 2019. na istom mjestu na glavnom zagrebačkom trgu Aleksandar Serafimovič predložio gđi. Rudan Lisak da se uoči obilježavanja 150. obljetnice Skrjabinova rođenja obrati profesorima Dalibaltayanu i Glodiću te zajedno s njima osnuje Hrvatsko društvo „Aleksandar Skrjabin“. Prijatelj i partner Društva bio bi, naravno, Skrjabinov muzej u Moskvi, a osobito je bilo važno to da prof. Dalibaltayan bude predsjednik Društva, jer on je bio moskovski student velikoga Valerija Kastelskoga, jednoga od nositelja ruskog pijanizma (škole G. G. Neuhausa), ujedno jednoga od najvećih interpreta Skrjabinova klavirskog opusa. Svojim ogromnim znanjem prof. Dalibaltayan do tada je već bio obogatio Muzičku Akademiju Sveučilišta u Zagrebu, stoga su njegovi studenti već ostvarili vrhunske rezultate na brojnima svjetskima pijanističkim natjecanjima te postali prave pijanističke zvijezde. Pa ipak, premda su profesori Dalibaltayan i Glodić sa zadovoljstvom prihvatili osnovati Društvo, radeći u Gradskoj upravi gđa. Rudan Lisak nije mogla biti suosnivačicom. Stoga je falio još treći član koji bi svima pomagao i aktivno sudjelovao u realizaciji programa te preuzeo koordinaciju društvenih mreža. Tu je osobu prof. Dalibaltayan pronašao u svojem kolegi i bivšem studentu, pijanistu Krešimiru Starčeviću.
PISMA PODRŠKE I PRIČE IZ MOSKVE NIKOGA NISU OSTAVILE RAVNODUŠNIM
Entuzijazma sa svih strana ne samo da nije nedostajalo, nego je bilo i viška, pa ne čudi da je atmosfera na Osnivačkoj skupštini prštala pozitivnom energijom. Još jednom zahvaljujemo svima na dolasku, osobito predstavnicama Veleposlanstva Ruske Federacije u Zagrebu i ruske nacionalne manjine u Hrvatskoj, kao i brojnim muzičarima svih generacija. Publika je mogla uživati u sadržaju pisama podrške koja su novoosnovanom društvu uputili Aleksandar Serafimovič Skrjabin i Skrjabinov muzej iz Moskve, a priče koje su govornici pritom ispričali bile su fascinantne. Tako je osobit utisak na nazočne ostavila priča g. Kovačevića o tomu kako je i gdje upoznao Aleksandra Serafimoviča: bilo je to 2007. u Glinkinom muzeju kad je Aleksandar Serafimovič slavio svoj 60. rođendan, a tada su se na istom mjestu našli on kao Skrjabinov potomak, potomak Sergeja Rahmanjinova i potomak Borisa Pasternaka, što je – kako je zaključio g. Kovačević – doista moguće doživjeti jedino u Moskvi. Mnoga divna iskustva iz Moskve s nama je također podijelio prof. Glodić, dok je prof. Dalibaltayan predstavio Društvo i zahvalio svima koji su doprinijeli njegovu osnutku. G. Starčević istaknuo je ciljeve koje će ono nastojati ostvariti, a zadnja je govorila gđa. Rudan Lisak izrazivši nadu da će Hrvatsko društvo „Aleksandar Skrjabin“ umjetnicima i istraživačima pružiti interdisciplinarnu platformu na kojoj će brojni pijanisti u Skrjabinovu duhu moći obojati crno-bijele klavirske tipke. I na kraju, vrijedi još istaknuti da su nam na osnutku Društva čestitali veliki Davorin Kempf, hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog, kao i gđa. Bosiljka Perić Kempf, naša ugledna muzikologinja, glazbena kritičarka i publicistkinja koja je prihvatila postati članicom našeg Uredništva. Od pijanista su nam čestitali prof. Hari Gusek, poznat po profinjenim interpretacijama Skrjabinova opusa, i mlada pijanistička nada Jan Niković, a osobito nas je razveselilo to da je vijest o osnutku Društva Skrjabinov muzej čak tjedan dana držao istaknutom na vrhu svoje službene Facebook stranice, kako bi što više posjetitelja i pratitelja Muzeja doznalo za naše postojanje. Članak o Osnivačkoj skupštini objavilo je Glasilo ruske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj Ljetopis.
POZIV SVIMA ZAINTERESIRANIMA ZA SKRJABINOVU INTERDISCIPLINARNU UMJETNOST
Osnivačka skupština kamen je temeljac za široki spektar naših budućih aktivnosti, koje će se kretati od koncerata i predavanja do raznih drugih kulturnih događanja i gostovanja. Stoga pozivamo sve skrjabiniste da se pridruže našem društvu kako bi stekli nove spoznaje o umjetnosti toga, na žalost, široj publici još uvijek nedovoljno poznatoga ruskog skladatelja. Unatoč tomu, njegovo je djelo od neupitne važnosti za povijest umjetnosti, jer nalazi se na samom vrhu mosta između klasike i modernizma ujedinjujući tako u sebi najbolje od obaju tih međusobno često suprotstavljenih „svjetova“. Kako je pritom Skrjabin težio sintezi svih umjetnosti, sigurni smo da će osim ljubitelja glazbe i ljubitelji drugih grana umjetnosti uživati u našem programu, stoga sve zainteresirane pozivamo da prate naš rad, jer on bez publike, za koju sve ovo i činimo, nema nikakva smisla!
Pridružite nam se!
Naše društvo bavi se promicanjem umjetnosti velikoga ruskog skladatelja i pijanista Aleksandra N. Skrjabina.
Svi ljubitelji Skrjabinove umjetnosti mogu doprinijeti radu društva – potrebno je samo ispuniti pristupnicu i poslati je na naš e-mail!
