Promicanje Skrjabinove umjetnosti
U četvrtak, 14. studenoga 2019., na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu održana je Osnivačka skupština Hrvatskog društva „Aleksandar Skrjabin“. Naša je misija istraživanje i promicanje nasljeđa toga velikoga ruskog modernističkog skladatelja i pijanista, tvorca jedne od najzanimljivijih ideja u svjetskoj glazbenoj kulturi 20 stoljeća. Tom prigodom izabrano je predsjedništvo Društva – za predsjednika prof. Ruben Dalibaltayan, za potpredsjednika prof. dr.art. Veljko Glodić, za izvršnog direktora g. Krešimir Starčević i za tajnicu prof. Julia Gubajdullina (svi pijanisti). Istodobno su u počasno članstvo primljeni pojedinci koji su iznimno doprinijeli osnutku Društva, ali i popularizaciji Skrjabinove umjetnosti. Tako nam je iznimnu čast iskazao dr.sc. Aleksandar Serafimovič Skrjabin iz Moskve prihvativši status počasnog predsjednika (riječ je o potomku obitelji Skrjabin koji je za života bio posvećen istraživanju djela svoga velikog pretka), a počasno članstvo prihvatili su g. Božo Kovačević (bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Moskvi) i dr.art. Mirna Rudan Lisak (autorica prve knjige u Hrvatskoj posvećene Skrjabinu i dugogodišnja popularizatorica Skrjabinove umjetnosti). No, priča o tomu kako su se udružili ovi ljubitelji Skrjabinova djela ne bi li zajedničkim snagama započeli rad na promicanju njegove umjetnosti pokazuje da dinamika „kontrapunkta života“ često nimalo ne zaostaje za muzičkom dinamikom, jer mnogi od navedenih pojedinaca međusobno se nisu poznavali sve do inicijative da se osnuje Skrjabinovo društvo.
Kako smo nastali
Pogledajte govor koji je uz najavu prof. Rubena Dalibaltayana prof. dr.art. Veljka Glodića, na Osnivačkoj skupštini održala počasna članica dr.art. Mirna Rudan Lisak: doznat ćete kako se uspostavila kullturna suradnja na relaciji Zagreb-Moskva
Pismo potomka obitelji Skrjabin
G. Božo Kovačević, bivši veleposlanik RH u Moskvi, čita pismo svoga prijatelja dr.sc. Aleksandra Serafimoviča Skrjabina – Skrjabinova potomka koji je bio posvećen promicanju umjetnosti svoga slavnog pretka i počasnog predsjednika našeg Društva.
PARTNER: SKRJABINOV MUZEJ
Zahvaljujemo Memorijalnom muzeju A. N. Skrjabina iz Moskve na prijateljstvu, podršci te Skrjabinovim arhivskim fotografijama. Na poveznici je pismo Muzeja pročitano na Osnivačkoj skupštini novoosnovanog društva – sretni smo zbog dosadašnje suradnje i veselimo se budućima zajedničkim projektima!
UDRUŽILI SE KAKO BI UJEDINILI RAZLIČITOSTI I SNAGE
Kad je g. Božo Kovačević, dotadašnji saborski zastupnik i ministar u Vladi Republike Hrvatske, 2003. imenovan veleposlanikom Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji, teško je mogao zamisliti da će ga ta nova stepenica u političkoj karijeri dovesti do poznanstva, kulturne suradnje i, konačno, prijateljstva s dr.sc. Aleksandrom Serafimovičem Skrjabinom, potomkom obitelji slavnoga ruskog skladatelja, čiji se Memorijalni muzej nalazi u Moskvi. Budući da je Aleksandar Serafimovič za života također bio predsjednik Skrjabinova fonda, u cilju izgradnje kulturnih mostova na relaciji Moskva-Zagreb, g. Kovačević i Aleksandar Serafimovič zajedničkim su snagama odlučili u Rusiji organizirati gostovanje zagrebačkog pijanista Veljka Glodića koji je na repertoaru imao niz Skrjabinovih djela. Tako je prof. Glodić nastupio u Moskvi i Dzeržinsku, a kako je napisao i znanstveni rad pod naslovom „Aleksandar Skrjabin i suvremenici iz Srednje Europe – Béla Bartók i Dora Pejačević“, u razdoblju od 2015. do 2016. rad mu je objavljen u više publikacija na ruskom jeziku. Nitko od ovih zaljubljenika u Skrjabinovo djelo tada nije znao da na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu gđa. Mirna Rudan Lisak, diplomirana arhitektica, 2010. upisuje doktorski studij na temu Skrjabinova mističnog akorda te da 2013. stječe titulu doktorice umjetnosti, a već 2015. objavljuje knjigu „Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost: Kromatske fantazije skladatelja Aleksandra Skrjabina, slikara Alekseja Javljenskoga i pijanista Ive Pogorelića“. Naime, dr. Mirni Rudan Lisak Skrjabin je najdraži skladatelj još od najranijeg djetinjstva, kad se igrala pod klavirom svoje majke, pijanistice Tatjane Valić Rudan, a upravo joj je doktorski studij trebao omogućiti povratak prvoj strasti: muzici. Karijerni zaokret ostvarila je zaposlivši se kao savjetnica u Uredu za kulturu Grada Zagreba te je ondje upoznala gđu. Kseniju Pavlinić-Tomašegović iz Muzeja naivne umjetnosti u Zagrebu, koja je, pak, dugogodišnja prijateljica gđe. Elizabete Lalevske, supruge g. Bože Kovačevića.
SKRJABINOV POTOMAK U ZAGREBU
Dobivši na dar knjigu o Skrjabinu, gđa. Pavlinić-Tomaševović i gđa. Lalevska oduševljeno su u roku od mjesec dana organizirale susret autorice i Skrjabinova potomka u „Maloj kavani“ na Trgu bana J. Jelačića u Zagrebu. Aleksandar Serafimovič bio je toliko iznenađen da je dr. Rudan Lisak odmah preporučio Skrjabinovom muzeju koji je nakon analize njezina rada autorici poslao poziv da održi predavanje o mističnom akordu na konferenciji u Moskvi, organiziranoj u listopadu 2018. u povodu obilježavanja 100. obljetnice osnutka Muzeja. Bila je to ogromna radost i čast, a upravo je gostovanje dr. Rudan Lisak dodatno doprinijelo umrežavanju stručnjaka, umjetnika i profesionalaca dviju zemalja, pri čemu je poseban naglasak bio i ostao na vrijednosti dugoročnih kulturnih suradnji koje su se za vrijeme konferencije trajno implementirale. Tako je već u svibnju 2019. na glavnom zagrebačkom trgu Aleksandar Serafimovič odabrao dr. Rudan Lisak da uoči obilježavanja 150. obljetnice Skrjabinova rođenja osnuje Hrvatsko društvo „Aleksandar Skrjabin“ zamolivši je da se u tom cilju obrati profesorima Dalibaltayanu i Glodiću. Prijatelj i partner Društva bio bi, naravno, Skrjabinov muzej u Moskvi, a osobito je važno bilo to da prof. Dalibaltayan bude predsjednik Društva, jer on je bio moskovski student velikoga Valerija Kastelskoga, jednoga od nositelja ruskog pijanizma (škole G. G. Neuhausa) koji je također bio jedan od najistaknutijih interpreta Skrjabinova klavirskog opusa. Svojim znanjem prof. Dalibaltayan do tada je već bio obogatio Muzičku Akademiju Sveučilišta u Zagrebu pa su njegovi studenti ostvarili vrhunske rezultate na svjetskim pijanističkim natjecanjima. Pa ipak, premda su profesori Dalibaltayan i Glodić sa zadovoljstvom prihvatili osnovati Društvo, radeći u Gradskoj upravi gđa. Rudan Lisak nije mogla biti suosnivačicom, stoga je trebalo pronaći trećeg člana koji bi svima pomagao i preuzeo koordinaciju društvenih mreža. Tu je osobu prof. Dalibaltayan pronašao u svojem kolegi i bivšem studentu, pijanistu Krešimiru Starčeviću, kojemu je dr. Rudan Lisak za dobrobit Društva prepustila za svoje mjesto izvršne direktorice.
PISMA PODRŠKE I PRIČE IZ MOSKVE NIKOGA NISU OSTAVILE RAVNODUŠNIM
Entuzijazma sa svih strana nije nedostajalo, stoga je atmosfera na Osnivačkoj skupštini prštala pozitivnom energijom. Još jednom zahvaljujemo svima na dolasku, osobito predstavnicama Veleposlanstva Ruske Federacije u Zagrebu i ruske nacionalne manjine u Hrvatskoj, kao i brojnim muzičarima svih generacija. Publika je mogla uživati u sadržaju pisama podrške koja su novoosnovanom društvu uputili dr.sc. Aleksandar Serafimovič Skrjabin i Skrjabinov muzej iz Moskve, a priče koje su ispričali govornici bile su fascinantne. Tako je osobit utisak na nazočne ostavila priča g. Kovačevića kako je i gdje upoznao Aleksandra Serafimoviča: bilo je to 2007. u Glinkinom muzeju kad je Aleksandar Serafimovič slavio svoj 60. rođendan, a tada su se na istom mjestu našli on kao potomak obitelji Skrjabin, potomak Sergeja Rahmanjinova i potomak Borisa Pasternaka, što je – kako je zaključio g. Kovačević – moguće doživjeti jedino u Moskvi. Mnoga iskustva iz Moskve s nama je također podijelio prof. Glodić, dok je prof. Dalibaltayan predstavio Društvo i zahvalio svima koji su doprinijeli njegovu osnutku. G. Starčević pročitao je zajedničke ciljeve, a zadnja je govorila gđa. Rudan Lisak koja je ispričala kako je od pisanja doktorata i objavljivanja knjige o Skrjabinu došlo do prijateljstva s Aleksandrom Serafomovičem i Skrjabinovim muzejom, te je na kraju izrazila nadu da će Hrvatsko društvo „Aleksandar Skrjabin“ umjetnicima i istraživačima pružiti interdisciplinarnu platformu na kojoj će pijanisti u Skrjabinovu duhu moći obojati crno-bijele klavirske tipke. Na kraju vrijedi istaknuti da su nam na osnutku čestitali veliki Davorin Kempf, hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog, kao i gđa. Bosiljka Perić Kempf, naša ugledna muzikologinja, glazbena kritičarka i publicistkinja koja je prihvatila postati članicom našeg Uredništva. Od pijanista su nam čestitali prof. Hari Gusek, poznat po profinjenim interpretacijama Skrjabinova opusa, te mlada pijanistička nada Jan Niković. Osobito nas je razveselilo to da je Skrjabinov muzej čak tjedan dana vijest o osnutku Društva držao istaknutom na vrhu svoje službene Facebook stranice kako bi što više posjetitelja i pratitelja Muzeja doznalo za naše postojanje. Članak o Osnivačkoj skupštini objavilo je Glasilo ruske nacionalne manjine u RH Ljetopis.
POZIV ZAINTERESIRANIMA ZA SKRJABINOVU INTERDISCIPLINARNU UMJETNOST
Osnivačka skupština kamen je temeljac za široki spektar budućih aktivnosti koje će se kretati od koncerata i predavanja do raznih drugih kulturnih događanja i gostovanja. Pozivamo sve skrjabiniste da nam se pridruže i staknu nove spoznaje o Skrjabinovoj umjetnosti koja je, na žalost, široj publici još uvijek nedovoljno poznata. Unatoč tomu, Skrjabinovo je djelo od neupitne važnosti i vrijednosti za povijest umjetnosti, jer nalazi se na vrhu mosta između klasike i modernizma ujedinjujući tako najbolje od obaju često suprotstavljenih „svjetova“. Kako je Skrjabin pritom težio sintezi svih umjetnosti, sigurni smo da će uz ljubitelje glazbe i ljubitelji drugih grana umjetnosti uživati u našem programu. Stoga sve zainteresirane pozivamo da prate naš rad koji bez publike, za koju sve ovo i činimo, ne bi imao nikakva smisla!