Istaknuti članovi

Mirna Rudan Lisak (Zagreb, 1972.), autorica je knjiga i eseja o kulturi i umjetnosti, od kojih je dio preveden i objavljen u inozemstvu. Njezina knjiga Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost: Kromatske fantazije skladatelja Aleskandra Skrjabina, slikara Alekseja Javljenskoga i pijanista Ive Pogorelića (Matica hrvatska, Sisak, 2015.) čuva se u Knjižnicama grada Zagreba, Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Alexej von Jawlensky-Archivu S.A. u Locarnu (Švicarska), Memorijalnom muzeju A. N. Skrjabina u Moskvi (Rusija), Muzeju grada Wiesbadena (Njemačka) i Muzeju Norton Simon u Pasadeni (SAD). Također je autorica izložbe i monografije likovnih radova Stephana Lupina, naslovljene Umjetnost u vrtlogu strasti, nemira i napetosti (izdavač: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2021.). Piše za Forum (časopis Razreda za književnost HAZU), Vijenac (književni list za umjetnost, kulturu i znanost Matice hrvatske) i Riječi (časopis za književnost, kulturu i znanost Matice hrvatske Sisak). Autorskim djelima obuhvaća teoriju, filozofiju i sve grane umjetnosti od rane moderne do danas, a osobito je zanima apstraktna umjetnost. Odabranim problemima iz djelokruga produktivne i reproduktivne umjetničke prakse pristupa komparativno i multidisciplinarno, stoga je u svojim istraživanjima usredotočena na potragu za analogijama ondje gdje je naizgled riječ samo o sličnostima, te za krajnjim suprotnostima kako bi od prijašnjih nepovezanosti ostvarila novu kreativnu cjelinu.

Uz redovno školovanje pohađala je nastavu klavira u Glazbenoj školi Blagoje Bersa i četverogodišnji tečaj slikarstva u Centru za likovni odgoj Grada Zagreba. Srednju školu Obrazovni centar za jezike završila je 1991, te je iste godine zauzela prvo mjesto na prijamnom ispitu na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je 1997. pod mentorstvom prof. Nenada Fabijanića s Multidisciplinarnom kazališnom dvoranom kao temom diplomskog rada. Poslijediplomski doktorski studij slikarstva upisala je 2010. na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje je jedina disertaciju obranila prije zakonski propisanoga roka (prije isteka 3. godine studija). Od 2011. do 2013. bila je članica Akademijskog vijeća. Mentori su joj bili akademik Igor Rončević (slikar), prof. Marcel Bačić (teoretičar) i prof. Bogdan Gagić (skladatelj). Tema disertacije bila je Utjecaj Javljenskoga i Skrjabina na novu reproduktivnu umjetničku praksu. Godine 2017. bila je stipendistica Vlade Francuske Republike (Ministarstva kulture) te je u okviru programa Courants du Monde u Parizu i Montepellieru pohađala seriju predavanja s temom Enjeux et mise en œuvre de la politique des publics dans les structures culturelles (Izazovi i implementacija javne politike u kulturnim strukturama).

Od 1997. do 2005. profesionalno se bavila grafičkim dizajnom te je realizirala brojne marketinške i reklamne projekte. Dobitnica je prve nagrade na natječaju za dizajn vizualnog identiteta Međunarodnog kongresa interneta CEEN-et ’97. Od 2006. do 2015. u Gradskoj upravi Grada Zagreba zaposlena je kao savjetnica za strategijsko planiranje i razvoj Grada, a od 2015. u Gradskom uredu za kulturu kao savjetnica za muzejsku djelatnost. Izaslanica je zagrebačkog gradonačelnika na brojnima kulturnim događanjima.

Grupa International ArtExpo u suradnji s MECA-om (Mediterráneo Centro Artístico) selektirala je njezin video-rad Multidisciplinarna virtualna 3D instalacija (sinteza Skrjabina, Javljenskoga i Pogorelića u svjetlosnoj instalaciji) za prikazivanje na Međunarodnom festivalu eksperimentalne video-umjetnosti Pixels of Identities, koji je 2014. održan u Museo de Almería (Španjolska). U Moskvi (Rusija) održala je predavanje o mističnom akordu u okviru obilježavanja jubilarne 100. obljetnice osnutka Memorijalnog muzeja A. N. Skrjabina, a u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu predavanje u povodu obilježavanja jubilarne 100. obljetnice osnutka Bauhausa. Sudjelovala je na trinaest međunarodnih konferencija. Članica je Matice hrvatske, a za zasluge u promicanju Skrjabinove umjetnosti primljena u počasno članstvo Hrvatskog društva Aleksandar Skrjabin, gdje obnaša dužnost glavne urednice. Govori engleski, francuski, njemački i talijanski jezik; engleski je dodatno usavršila pohađajući Central College u Londonu (Velika Britanija).