MULTIDISCIPLINARNA VIRTUALNA INSTALACIJA
Piše: dr.art. Mirna Rudan Lisak
lis 10, 2014
Sinteza Skrjabina, Javljenskoga i Pogorelića u multidisciplinarnoj instalaciji
U doktorskom istraživanju, koje sam u razdoblju od listopada 2010. do lipnja 2013. provela na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, analiza umjetničkih djela skladatelja Aleksandra Skrjabina, slikara Alekseja Javljenskoga i pijanista Ive Pogorelića bila je tek uvod u praktični rad. Riječ je o sintezi proizišloj ih čak pet grana umjetnosti (slikarstva, muzike, književnosti, arhitekture i plesa), ali također iz teorije i filozofije umjetnosti, kao i iz znanosti. Takav dinamičan prijenos znanja doveo me do boljeg razumijevanja umjetnosti i umjetničkih praksi te mi je pomogao stvoriti koncept vlastita umjetničkog djela kao završetka cijelog istraživanja. Tako je u apstraktnom virtualnom prostoru nastala multidisciplinarna svjetlosna instalacija osmišljena za Pogorelićevo izvođenje Skrjabinovih klavirskih skladbi uz simultanu projekciju slikarske serije Apstraktnih glava Alekseja Javljenskoga.
Multidisciplinarna virtualna svjetnosna instalacija koju sam osmislila za vrijeme doktorskog studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu
Susret slikarstva i muzike na zajedničkoj pozornici
Instalaciju sam ostvarila u području produktivne umjetnosti reprodukcije – kao kontrapunkt međusobno neovisnih ideja dovedenih pod zajedničku konstrukciju. Tako sam omogućila susret slikarstva i muzike na zajedničkoj pozornici, a smjestila sam je na Lugansko jezero zato što su sva tri umjetnika čežnju prema apstrakciji započela iskazivati za boravka u Švicarskoj. Multimedijskim 3D projektiranjem Skrjabinov sam muzički serijalizam vizualno smjestila u prostor, dok sam likovni serijalizam Javljenskoga smjestila u vrijeme. Istodobno sam ostvarila simulaciju pokreta u sustavu lasera koji reagira na pomak u točki Pogorelićeva težišta tijela, pri čemu su laseri moja interpretacija Skrjabinovog sustava boja temeljena na muzičkome kvintnom krugu i optici Isaaca Newtona. Kako se projekt neće ostvariti u zbilji, gdje bi stvarni umjetnici mogli ostvariti svoje uloge, sve sam komponente instalacije realizirala samostalno. To znači da sam uz vizualno rješenje i kompjutorsko projektiranje sama na klaviru izvela Skrjabinovu kompoziciju Feuillet d’album, op. 58, unatoč tomu što je instalacija osmišljena za Pogorelićevo izvođenje Skrjabinovih klavirskih skladbi.
„Nikako nisam htjela da moj video-rad nakon projekcije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu završi u ropotarnici neke arhive.“
Projekcija na međunarodnom festivalu video-umjetnosti
Nikako nisam htjela da moj video-rad nakon projekcije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu završi u ropotarnici neke arhive, stoga me uistinu razveselilo kad je organizacija International ArtExpo u suradnji s MECA-om (Mediterráneo Centro Artístico) selektirala moj rad za prikazivanje na Međunarodnom festivalu eksperimentalne video-umjetnosti Pixels of Identities, koji se u listopadu 2014. održao u Muzeju grada Almerije u Španjolskoj. Taj je muzej 2004. osvojio dvije nagrade (PAD and ARCO), a zgrada muzeja je 2005. bila finalistom na natječaju Fostering Arts and Design (FAD) Awards. Također, Muzej je 2008. osvojio počasnu nagradu na natječaju za Europski muzej godine (u organizaciji Europskoga muzejskog foruma), a kako je riječ o javnoj instituciji osnovanoj 1934., Muzej je svoj 80. rođendan slavio upravo 2014., kad je u sklopu obilježavanja te obljetnice projicirana i moja svjetlosna instalacija.
Intervju za ITSLIQUID
Kad sam već mislila da je ova priča doživjela najljepši mogući završetak, netom prije zatvaranja festivala obratio mi se partner festivala ITSLIQUID (međunarodna platforma za suvremenu umjetnost, arhitekturu i dizajn) te me zamolio intervju kako bi javnost trajno bila upućena u moj rad.
„U mojoj se instalaciji Apstraktne glave pretapaju jedna u drugu kako bih pokazala da serijsko slikarstvo osim prostorne zauzima i vremensku dimenziju, unatoč tvrdnji Vasilija Kandinskoga da slikarstvo, za razliku od muzike, nema tu mogućnost.“
„U mojoj se instalaciji Apstraktne glave pretapaju jedna u drugu kako bih pokazala da serijsko slikarstvo osim prostorne zauzima i vremensku dimenziju, unatoč tvrdnji Vasilija Kandinskoga da slikarstvo, za razliku od muzike, nema tu mogućnost.“
Intervju za ITSLIQUID
Kad sam već mislila da je ova priča doživjela najljepši mogući završetak, netom prije zatvaranja festivala obratio mi se partner festivala ITSLIQUID (međunarodna platforma za suvremenu umjetnost, arhitekturu i dizajn) te me zamolio intervju kako bi javnost trajno bila upućena u moj rad.
Možda će Vas također zanimati…
Prijevod knjige Igora Belze o Skrjabinu na hrvatski
Knjigu Igora Belze„Aleksandar Nikolajevič Skrjabin“ s ruskog je na hrvatski prevela i objavila izdavačka kuća Mala zvona
Knjiga „Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost“
Prva knjiga u Hrvatskoj o Skrjabinu; podnaslov: Kromatske fantazije skladatelja A. Skrjabina, slikara A. Javljenskoga i pijanista I. Pogorelića
Kako sam upoznao Aleksandra Serafimoviča Skrjabina
Prof. Božo Kovačević, bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji, piše o svojem prijateljstvu sa Skrjabinovim potomkom
Prijevod knjige Igora Belze o Skrjabinu na hrvatski
Knjigu Igora Belze„Aleksandar Nikolajevič Skrjabin“ s ruskog je na hrvatski prevela i objavila izdavačka kuća Mala zvona
Knjiga „Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost“
Prva knjiga u Hrvatskoj o Skrjabinu; podnaslov: Kromatske fantazije skladatelja A. Skrjabina, slikara A. Javljenskoga i pijanista I. Pogorelića
Kako sam upoznao Aleksandra Serafimoviča Skrjabina
Prof. Božo Kovačević, bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji, piše o svojem prijateljstvu sa Skrjabinovim potomkom
Valerij Kastelski i Skrjabinova 7. sonata
Ruben Dalibaltayan o Skrjabinu i svojem profesoru Valeriju Kastelskom, jednom od najvećih ruskih pijanista i pedagoga druge polovice 20. stoljeća