Istaknuti članovi

Mirna Rudan Lisak (Zagreb, 1972.), hrvatska je autorica knjiga i eseja o kulturi i umjetnosti, od kojih je dio preveden i objavljen u inozemstvu. Piše za književne časopise Forum, Vijenac i Riječi, te za Večernji list i Telegram. Njezin esej o njemačkom filozofu Oswaldu Spengleru 2023. je kao izborni tekst uvršten u popis polazne literature za pisanje eseja na Državnoj maturi iz Hrvatskog jezika. Autorskim djelima obuhvaća teoriju, filozofiju i sve grane umjetnosti od rane moderne do danas, a odabranim problemima iz djelokruga produktivne i reproduktivne umjetničke prakse pristupa komparativno i multidisciplinarno. Njezina najistaknutija knjiga, zbirka eseja Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost: Kromatske fantazije skladatelja Aleskandra Skrjabina, slikara Alekseja Javljenskoga i pijanista Ive Pogorelića (Matica hrvatska, Sisak, 2015.), čuva se u Knjižnicama grada Zagreba, Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Alexej von Jawlensky-Archivu S.A. u Locarnu (Švicarska), Memorijalnom muzeju A. N. Skrjabina u Moskvi (Rusija), Muzeju grada Wiesbadena (Njemačka) i Muzeju Norton Simon u Pasadeni (SAD). Nakon što je knjigu primijetio Aleksandar Serafimovič Skrjabin, potomak obitelji slavnog skladatelja, autorica se odazvala pozivu Memorijalnog muzeja A. N. Skrjabina te je 2018. predstavila svoje djelo u Moskvi, u okviru obilježavanja 100. obljetnice osnutka Muzeja. Umrežavanje profesionalaca dviju zemalja dovelo do osnutka Hrvatskog društva Aleksandar Skrjabin.

Dr. Rudan Lisak od pete godine svira klavir. Godine 1991. završila je redovno školovanje u Obrazovnom centru za jezike te je iste godine zauzela prvo mjesto na prijamnom ispitu na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je 1997. pod mentorstvom prof. Nenada Fabijanića, a poslijediplomski doktorski studij slikarstva upisala je 2010. na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Odabrala je temu Utjecaj Javljenskoga i Skrjabina na novu reproduktivnu umjetničku praksu te je pod mentorstvom akademika Igora Rončevića (slikara), prof. Marcela Bačića (teoretičara) i prof. Bogdana Gagića (skladatelja) jedina na ALU disertaciju obranila prije zakonski propisanog roka (prije isteka 3. godine studija). Potom se 2017. kao stipendistica Vlade Francuske Republike u okviru programa Courants du Monde usavršavala u Parizu i Montepellieru pohađajući predavanja i prezentirajući svoj rad u 16 slavnih kulturnih kuća kao što su Musée Picasso, Éditions du Centre Pompidou i ICI—Centre chorégraphique national.

Od 1997. do 2005. dr. Rudan Lisak profesionalno se bavila grafičkim dizajnom te je realizirala brojne marketinške i reklamne projekte. Dobitnica je prve nagrade na natječaju za dizajn vizualnog identiteta Međunarodnog kongresa interneta CEEN-et ’97. Od 2006. do 2015. u Gradskoj upravi Grada Zagreba zaposlena je kao savjetnica za strategijsko planiranje i razvoj Grada, a od 2015. u Gradskom uredu za kulturu kao savjetnica za muzejsku djelatnost. Izaslanica je zagrebačkog gradonačelnika na brojnima kulturnim događanjima.

Grupa International ArtExpo u suradnji s MECA-om (Mediterráneo Centro Artístico) selektirala je njezin video-rad Multidisciplinarna virtualna 3D instalacija (sinteza Skrjabina, Javljenskoga i Pogorelića u svjetlosnoj instalaciji) za prikazivanje na Međunarodnom festivalu eksperimentalne video-umjetnosti Pixels of Identities, koji je 2014. održan u Museo de Almería (Španjolska). Nakon što je 2018. održala predavanje o mističnom akordu u okviru obilježavanja 100. obljetnice osnutka Skrjabinovog muzeja u Moskvi (Rusija), 2022. je u okviru proslave 150. godišnjice skladateljeva rođenja održala predavanje o njegovim svjetlosnim orguljama. Skrjabinovo je djelo također popularizirala 2019. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, kad je održala predavanje u okviru obilježavanja 100. obljetnice osnutka Bauhausa.

Dr. Rudan Lisak sudjelovala je na četrnaest međunarodnih konferencija. Članica je Matice hrvatske, a također je članica uredništva časopisa za književnost, kulturu i znanost Riječi. Za zasluge u promicanju Skrjabinove umjetnosti 2019. je primljena u počasno članstvo Hrvatskog društva Aleksandar Skrjabin, gdje obnaša dužnost glavne urednice. Govori engleski, francuski, njemački i talijanski jezik, od kojih je engleski usavršila pohađajući Central College u Londonu (Velika Britanija).